Ferhat-pašina džamija - Ferhadija

Ferhat-pašina džamija, poznata kao Ferhadija je jedno od najvažnijih i najpoznatijih islamskih svetih mjesta u Bosni i Hercegovini. Ferhadija je izgrađena u drugoj polovini 16. vijeka po nalogu Ferhat-paše Sokolovića, tadašnjeg beglerbega Bosanskog pašaluka. Prema predanjima, u bici kod Siska 1575. godine Ferhad-paša se borio sa Habsburgovcima. Tada je pobjedio austrijsku vojsku i ubio austrijskoj komandanta Herberta fon Auersperga te zarobio njegovog sina Engelberta. Njegova majka je uspjela da skupi 30 000 dukata i kupi sinovljevu slobodu. Taj novac Ferhad-paša je iskoristio za gradnju Ferhadije u gradu Banja Luka.

Džamija je izgrađena u klasičnom osmanskom stilu, s prelijepom kupolom i vitkim minaretom, te je ubrzo postala simbol islamske umjetnosti i vjere u ovom di...

Ferhat-pašina džamija, poznata kao Ferhadija je jedno od najvažnijih i najpoznatijih islamskih svetih mjesta u Bosni i Hercegovini. Ferhadija je izgrađena u drugoj polovini 16. vijeka po nalogu Ferhat-paše Sokolovića, tadašnjeg beglerbega Bosanskog pašaluka. Prema predanjima, u bici kod Siska 1575. godine Ferhad-paša se borio sa Habsburgovcima. Tada je pobjedio austrijsku vojsku i ubio austrijskoj komandanta Herberta fon Auersperga te zarobio njegovog sina Engelberta. Njegova majka je uspjela da skupi 30 000 dukata i kupi sinovljevu slobodu. Taj novac Ferhad-paša je iskoristio za gradnju Ferhadije u gradu Banja Luka.

Džamija je izgrađena u klasičnom osmanskom stilu, s prelijepom kupolom i vitkim minaretom, te je ubrzo postala simbol islamske umjetnosti i vjere u ovom dijelu Bosne. Kada je napravljena, u kompleksu Ferhadije su se također nalazila i tri turbeta: Ferhat-paše , njegove unuke Safikadune i njegovih bajraktara , željezna i kamena ograda s česmom u kutu, šadrvan i staro mezarje u vrtu. Kasnije je kompleks dopunjen sa sahat-kulom izgrađenom nedaleko od Ferhadije. Ferhadija džamija razlikovala se po svom prostornom rješenju od uobičajnog i često primijenjivanog arhitektonskog tipa džamija, koje su građene u Bosni i Hercegovinu, od 16. pa do 18. stoljeća, odnosno džamija tzv. istanbulskog stila.

U periodu od četiri vijeka džamija je nekoliko puta oštećena i renovirana, a znatna oštećenja je pretrpila za vrijeme zemljotresa 1969. godine. Nažalost, 1993. godine Ferhadija je uništena u toku rata, a njeni ostaci razbacani. Međutim, nakon dugog i pažljivog procesa obnove, džamija je ponovo izgrađena prema originalnim planovima i ponovo otvorena za vjernike i posjetioce. Priprema temelja za obnovu Ferhadije dovršena je do kraja 2007, a obnovljena Ferhat-pašina džamija svečano je otvorena 7. maja 2016. godine.

Još jedna zanimljiva legenda kaže da su trojica najboljih neimara gradila su džamiju Ferhadiju u Banjoj Luci. Po namjeri i želji Ferhad-paše Sokolovića, morala je biti "velika i lijepa, kakve na ovom kraju svijeta nikada nije bilo, niti će biti". Kada je objekt bio sagrađen, neimari čuše da ih Ferhad-paša namjerava pogubiti kako graditeljsku ljepotu više nikada nigdje ne bi sazidali. Čuvši za to, napraviše sebi krila i poletješe s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri različite strane Banjaluke, Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, pa ovaj dio grada nazvaše Rebrovac.